naukica

VIRUSI

Posted on: 12. februara 2013.

Naziv virus potiče od istoimene latinske reči koja znači – otrov.

Virusi  su sićušni mikroorganizmi koji se mogu videti samo pomoću elektronskih mikroskopa. Međusobno se razlikuju po veličini, sastavu i drugim osobinama.

Virusi se ne smatraju živim organizmima. Za njih se kaže da su oni između živog i neživog sveta, jer imaju karakteristike i živih bića (prisustvo nukleinskih kiselina i proteina, sposobnost da se menjaju) ali i karakteristike neživog sveta (nemaju ćelijsku građu, niti sposobnost obavljanja metabolizma).

Množe se samo na živim ćelijama i nisu sposobni da rastu. Izazivaju mnoge infektivne bolesti, stalno su prisutni i predstavljaju svakodnevnu pretnju zdravlju, ne samo za čoveka, već i za druge žive organizme (napadaju i biljke, životinje i bakterije).

(Na slici: virus gripa uvećan 100 000 puta)

virus-gripaVirusi ne mogu da se razmnožavaju van ćelije domaćina, jer kada su van ćelije oni i ne pokazuju osobine živih bića.

Zrela virusna, vanćelijska čestica sposobna da inficira ćeliju domaćina naziva se virion. Kada uđe u ćeliju nekog živog bića, virion postaje aktivan, odnosno postaje virus. Ćeliju domaćina, virus  koristi za sopstveno razmnožavanje. Napadnuta ćelija, umesto da stvara materije koje su joj potrebne za normalan rad, počinje da stvara delove „uljeza“ tj. virusa. Na taj način dolazi do neke bolesti.

Virusi se razmnožavaju na način koji je jedinstven u živom svetu, pa se takvo razmnožavanje naziva umnožavanje.

Krajem 19. veka, naučnik Ivanovski otkrio je prvi virus, koji napada isključivo biljku duvana, a nazvan je skraćeno TMW.

Izvor: 1

Postavi komentar

februar 2013.
P U S Č P S N
 123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728  

Unesite svoju adresu e-pošte da biste pratili ovaj blog i primali obaveštenja o novim člancima preko e-pošte.