naukica

Archive for oktobar 2012

Tangram ili „matematička zagonetka“, kako je još zovu, je zabavna slagalica koja vodi poreklo iz Kine i pretpostavlja se da je stara preko 3000 godina.

„Zagonetka“ je sastavljena od 7 delova koji su isečeni iz jednog kvadrata (paralelogram, kvadrat i 5 trouglova). Pravilo je da se delovi ne smeju preklapati, niti se bilo koji od njih sme izostaviti pri sastavljanju neke figure.

Od ovih delova može se sastaviti više od 1000 različitih figura.

Tangram se može igrati on-line, ali je dobro i malo koristiti papir, crtati trouglove, kvadrate, proračunavati i naravno – odmoriti oči od računara. 🙂

Neke od figura koje treba sastaviti:

Rešenja su ovde

Ili možda ove…

O izboru figura koje možete sastavljati odlučite sami. Izbor je zaista veliki.

Sketch’c World, Super Stars

  • Sabiranje, oduzimanje, množenje, deljenje (do 100):

 Quick MathQuick Calculate

Salinitet je količina različitih soli (merenih u gramima), rastvorenih u jednom kilogramu morske vode. Soli dodaju vodi masu, a zapremina se vrlo malo povećava, zbog čega je morska voda gušća od slatke.

Najveći salinitet imaju izolovana mora i slana jezera. Među njima, izdvaja se slano jezero koje je samo u nazivu „more“ – Mrtvo more.

Mrtvo more se nalazi u jugozapadnoj Aziji. Na istoku se graniči sa Jordanom, a na zapadu sa Izraelom i Zapadnom Obalom.

Da bi neko stigao do obala i površine Mrtvog mora, mora da siđe oko 417 metara ispod granice koju nazivamo nadmorska visina  tj. ispod nivoa mora. Ovo jezero je, otprilike, isto toliko i duboko. Dugačko je oko 80 km, a široko 18 km. Mrtvo more je najniža tačka na Zemlji. Količina vode koja isparava je mnogo veća od one koja se (iz reke Jordan) uliva u njega. Zbog toga, ovo jezero ima 340 grama soli po litru vode, što je sedam puta više nego količina soli u okeanima.

Sveža voda iz reke ostaje na površini (gde je i salinitet najmanji), a povećava se prema dnu jezera. U najdubljem delu jezera voda je veoma slana i gusta, pa se tu so taloži. Pošto leži u pustinji, isparavanje vode je veliko, što često stvara gustu izmaglicu iznad jezera.

Mrtvo more se i zove tako jer velika količina soli sprečava da u njemu opstanu bilo kakvi živi organizmi, osim nekih otpornih mikroorganizama – bakterija.

Sa druge strane, sastav soli i minerala u ovom jezeru veoma su lekoviti za čoveka. Na dnu se nalaze i naslage crnog blata koje je veoma hranljivo za kožu.

Slana voda ima veliku gustinu zbog čega kupače “drži” na površini (slično kao kuglicu od plastelina u našem ogledu!).  U Mrtvom moru možete hodati samo nekoliko koraka, kada vas voda “izbacuje” gore. Ne može se plivati, ali se može uživati u plutanju. Pritom, kupači moraju biti obazrivi da im voda ne uđe u oči i da je ne gutaju.

Ako ne možete zamisliti kako to izgleda, pogledajte snimak…

 

 

Izvor: 1

Kad sam sedmogodišnjake pitala, da li je lakše plivati u bazenu ili moru, odmah su se podelili u dve, skoro jednakobrojne grupe: 50% je reklo – slatka voda, 50% – slana. Ima dece koja nikada nisu išla na more i nikada nisu videla tako veliku količinu vode (i još slane!), ali bilo je i onih sa “iskustvom”.

Odgovori su bili različiti i u svakom od njih bilo je one fine, dečje logike o tome šta znači “lakše” i “teže”:

“Lakše je plivati u bazenu, jer je manji”.

“U bazenu se voda brže zagreje, pa ti nije hladno kao u moru”.

“Bazen nema talase”.

“U moru se lakše pliva jer je na početku voda plitka, a zatim sve dublja”.

“More je veće i ima više prostora za plivanje”.

“U moru, jer je more slano”. Međutim, na pitanje, zašto je tako, odgovor je bio: “Mama mi je tako rekla” (a mami treba verovati).

Da bi otklonili nedoumice, uradili smo jedan zanimljiv eksperiment.

Potreban materijal:

– veća i manja čaša

– voda, so

– duži drveni štapići

– plastelin

– kašičica

– marker

Prvo je trebalo napraviti jednu kuglicu od plastelina na koju smo zakačili štapić. Stavili smo ga u vodu (bez soli) i plastelin je odmah potonuo.

Rastvorili smo samo jednu kašičicu soli u vodi. Drveni štapić sa plastelinom ponovo smo stavili u čašu, ali ovoga puta, kuglica nije potonula do dna.

Posle toga sipali smo punu, manju čašu soli u vodu. Ta količina soli teže se rastvarala pa smo morali čekati duže. Mešali smo je kašičicom, ali se na kraju isplatilo. So se može mešati i štapićem ako žurite (kao na slici) 🙂

Kada se konačno so rastvorila, na veliko iznenadjenje svih, kuglica plastelina je, čim bi je stavili u vodu, odmah iskakala na površinu kao da je od stiropora.

Morska voda je gušća od slatke zbog rastvorenih soli u njoj.

Ako zamislimo da je svako od nas jedna kuglica u moru plavom, lako dolazimo do zaključka da i mi lakše plivamo u slanoj vodi.

O gustini više – kada naučimo šta su masa i zapremina. 🙂


oktobar 2012.
P U S Č P S N
1234567
891011121314
15161718192021
22232425262728
293031  

Unesite svoju adresu e-pošte da biste pratili ovaj blog i primali obaveštenja o novim člancima preko e-pošte.